Kako pristupiti udruženju?

Čitko popuniti, odštampati i poslati na e-mail. Sedam dana po uplati članarine na tekući račun Udruženja 355-3200267314-69,  možete preuzeti člansku kartu u sedištu Udruženja, ili ćemo Vam je poslati poštom na navedenu adresu sa overenim Vašim primerkom pristupnice.

Pristupnicu možete preuzeti ovde

поетичен конкурс

Правила за поетичен конкурс
koricebugarski

Конкурсът е отворен за всички, които пишат на Сръбски (и свързаните с езици: хърватски, осненски, черногорски) или български, независимо от тяхната възраст и жилищно място . 

        прочети повече

Trag: Velika priča u Velikom Trnovu

Trag: Velika priča u Velikom Trnovu

Što je Kruševac za Srbiju, Cetinje za Crnu Goru, Veliko Trnovo je za Bugarsku. Danas sedište središnje Trnovske oblasti, u srednjem veku bio je prestonica Drugog bugarskog carstva od 1185. do 1393. godine.
Video

preuzmi: 72.28MB

Izgrađen je na obroncima Stare planine u klisuri reke Jantre. Sadejstvo njenog krivudavog toka sa gradom stvara neviđen odnos prirode i graditeljstva. To je jedan od razloga koji je ovaj grad sa 64 000 stanovnika uvrstio u važno turističko mesto u Bugarskoj.

Veliko Trnovo je najvažnije odredište hodočasničkog i kulturološkog turizma u državi. Grad kao nekadašnje stecište bugarskog narodnog preporoda, poseduje dobro očuvano staro gradsko jezgro sa brojnim zgradama u balkanskom stilu, te je tako svojevrsni živi muzej.
trnovo.jpg

Čuven je po velikom broju manastira u okolini i pravoslavnih hramova od kojih je najpoznatija crkva Svetih Četrdeset mučenika iz XIII veka u podnožju tvrđave Carevec.

U njoj je 1236. sahranjen Sveti Sava, nakon što se upokojio u Trnovu po povratku sa jednog od hodočašća iz Svete Zemlje. Njegove mošti su kasnije prenete u manastir Mileševu, ali se grob i dan danas čuva.
Trnovo 9.jpg

U Trnovu je stolovala i Dragana, druga kćer kneza Lazara kao supruga carevića Aleksandra Šišmana, a danas tamo živi mati Justina, srpkinja i najpoštovanija igumanija u ovoj zemlji. Teške i neobične životne okolnosti ovu sada osamdesetšestogodišnju monahinju, u manastir Kilifarevo dovele su u petnaestoj godini.

Nije zaboravila jezik i posle toliko godina, ostala je dosledni misionar Srbije i pravoslavlja.

Autor: Gorana Mladenović

Snimatelj: Bratislav Kostić

Montažer: Ivana Neckov Grubišić

Urednik: Ljubisav Aleksić330)

Bookmark and Share

Повече за членска карта

Tehnička podrška udruženja